Ariana Vela o hrvatskom članstvu: 'Pomaci se vide, ali propuštene su velike prilike'
'Voljela bih vidjeti ulaganja u prometnu infrastrukturu, posebno obalni linijski prijevoz'
Hrvatska je obilježila 13 godina članstva u Europskoj uniji, a tim povodom Ariana Vela, stručnjakinja za fondove EU-a i javnu nabavu u Hrvatskoj i regiji, govori o tome koliko se zemlja promijenila, što je članstvo donijelo, a što su bile propuštene prilike.
Vela kaže da se uspjeh hrvatskog članstva ne može svesti samo na jednu stvar. Podsjeća da je Hrvatska ušla u Schengen i eurozonu te se politički, administrativno i financijski integrirala u Europsku uniju.
"Mi jesmo punopravna članica i ti pomaci se vide", rekla je.
Kao jedan od važnih učinaka članstva ističe europske fondove, za koje kaže da ih je Hrvatska koristila relativno uspješno. To se, dodaje, vidi i po brojnim projektima koji nose oznaku europskog sufinanciranja, od Pelješkog mosta do ulaganja u vodoopskrbu, odvodnju, poslovni sektor i manju komunalnu infrastrukturu koja građanima na lokalnoj razini podiže kvalitetu života.
'Nismo usmjerili razvoj kako smo mogli'
No upozorava i na propuštene prilike. Prema njezinim riječima, Hrvatska fondove nije dovoljno koristila kao razvojnu polugu i strateški alat.
"Mi jesmo ulijevali taj novac i jesmo ga kvantitativno koristili relativno dobro, međutim nismo usmjerili nekakav strateški razvoj onako kako smo mogli", rekla je.
Dodaje da Hrvatska još uvijek slabo koristi novac iz centraliziranih fondova, odnosno onih koje provode izvršne agencije Europske komisije u Bruxellesu. To je, kaže, nešto što treba unaprijediti u sljedeće dvije godine, do početka nove financijske perspektive.
Kao glavni savjet za sljedeće razdoblje Vela ističe bolju pripremu. Smatra da je sada pravo vrijeme za izradu baze strateških projekata, i javnih i privatnih, kako bi država znala koja su ulaganja ključna i kako bi projekti bili spremni na vrijeme.
"Plan, timing i bolja strategija", sažela je Ariana Vela.
Prioriteti sljedećih 10 godina
Među prioritetima za sljedećih deset godina ističe željeznice i velike infrastrukturne projekte, ali i upozorava da se iz dosadašnjih kašnjenja mora učiti.
"Ajmo vidjeti zašto se kasni. Je li to loše planiranje, je li to u izvedbi nekakav problem, postoje li rizici u javnoj nabavi koji nisu dobro identificirani", rekla je.
Osim željeznica, Vela bi voljela vidjeti ulaganja u prometnu infrastrukturu, posebno obalni linijski prijevoz. Podsjeća da je hrvatska flota stara desetljećima, a plovi jednim od najvažnijih hrvatskih resursa, Jadranskim morem.
Kao važna područja navodi i digitalnu transformaciju, uključujući umjetnu inteligenciju u javnom i privatnom sektoru, ulaganje u ljude, zelenu tranziciju, energetiku i dekarbonizaciju industrije.
Za industriju posebno ističe potrebu da se već sada pripremi baza ključnih hrvatskih kritičkih investicija za novi očekivani europski fond za konkurentnost.
"Sada, ne 2028.", zaključila je.