Putin primio udarac, hrvatski profesor objasnio o čemu se radi: 'Cijeli narativ pada'

Rat u Ukrajini otvorio je potpuno novu eru ratovanja u kojoj su nakon četiri i pol godine sukoba dronovi postali presudni. Zbog njih je bojište prošireno na, za Ukrajinu donedavno nedostižnu, rusku prijestolnicu. 

Više o tome, ali i drugim temama, u nedjelju je u RTL-u Danas govorio Goran Bandov, profesor međunarodnih odnosa i diplomacije na Sveučilištu u Zagrebu.

Na pitanje koliko nova ukrajinska taktika dronovima mijenja tijek rata, sugovornik kaže: "Ako ćemo ići terminologijom predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, onda možemo reći da Ukrajina očigledno ima karte. Ukrajina se vrlo brzo prilagodila novim tehnologijama, i te tehnologije, koje su bile dostupne i mogla ih je samostalno razvijati, omogućile su joj da promijene potpuni narativ rata."

"Iz one pozicije da je sigurni gubitnik, u kojoj se razgovaralo na početku, sada to više nije tako. Vidimo da se narativi u međunarodnoj zajednici intenzivno mijenjaju, i to upravo pod utjecajem novih tehnologijama ratovanja. Naravno, dronovi nisu potpuno nova tehnologija, ali u sustavu obrane jesu nešto malo noviji i vidimo da ih Ukrajina izrazito kvalitetno testira i koristi za svoju poziciju", dodaje Bandov. 

'POJAVIO SE LASER' /

Bombu stavili u sandučić, ubojica ispred kuće: Razotkriveni jezivi Putinovi planovi

Propao Putinov narativ 

Osvrnuo se i na to treba li predsjednik Rusije Vladimir Putin biti zabrinut zbog dovođenja rata u Rusiju i Moskvu. "Vidimo da je narativ kojeg je predsjednik Putin imao doslovno od prvog dana - a to je da je 'rat jako daleko od Moskve, potpuno izvan Rusije i to će biti gotovo za nekoliko dana' - podbacio davnih dana, a sada, kad se vidi da je i sama zračna obrana Moskve propusna, sigurno cijeli taj narativ pada", ocjenjuje profesor. 

Navodi i kako se zapaljene rafinerije i redovi za gorivo događaju već nekoliko mjeseci pa nastavlja: "Sami udari direktno na Moskvu ipak su noviji. Vidjeli smo da je to reakcija na ruski napad na Kijev, koji je bio katastrofalan. Tada je Ukrajina htjela poslati poruku - ako vi možete tako na Kijev, možemo i mi na Moskvu."

"Na neki način pokušava pratiti taj ritam, ali to nije dobro jer dodatno svaki put eskalira, ali to je tako u ratu. Ono što je bitno, što se tiče rafinerija, je da vidimo da Ukrajina dosta intenzivno radi na potpunoj blokadi infrastrukture, prvenstveno one vezane uz rat. To je blokada cijelog niza rafinerija, potpuno uništenje rafinerija, i onemogućavanje da Rusi imaju onaj životni standard koji su imali dosad te da osjete da je rat došao i u Rusiju", navodi Bandov. 

LIKVIDACIJA U POLJSKOJ /

Ubijen čovjek koji je ismijavao Putina, policija: 'Sve upućuje na egzekuciju'

Hoće li se išta pitati Europu? 

Prokomentirao je i sve glasnije govore o obnavljanju pregovora. "Europa sigurno treba sudjelovati u pregovorima, jer će se Europa u konačnici pitati, ali ono što je bitno je da će se očekivati da Europa ima svoju ulogu u npr. kasnijoj obnovi. Ukrajina je dobila i status kandidata za člana Europske unije. To je već signal da je to i klasično pitanje Europske unije", smatra Bandov.

Na pitanje hoće li Trump odobriti da Europa sjedi za stolom, gost RTL-a Danas ističe: "To je pitanje koje nema veze s realnim okvirom koji mora biti, i on će u konačnici u jednom momentu pokazati se da mora biti. Bez Europe vrlo se teško može nešto dogovoriti. Hoće li Europa biti direktno za stolom ili pored stola, i reći u kojem smjeru bi se trebalo, mora se iskonzultirati. Kao što se i u slučaju sukoba Irana i Amerike također mora postaviti pitanje što misli Izrael. Vrlo teško možete potpuno zaobići ključne aktere u određenim sukobima. Europa je ovdje sigurno ključni akter i sigurno će imati svoju riječ." 

Pitali smo ga i o sukobu talijanske premijerke Giorgije Meloni i Trumpa te kako to iščitati - je li to individualni stav Italije ili pokazatelj da se Europa počela više nametati. "Ne bih rekao da se to tiče isključivo Italije. Naravno, na Italiji je to posebno vidljivo prvenstveno zato što je Meloni bila bliska suradnici Trumpa. Vidimo da je napravila značajni odmak od tog momenta - Europa ju je uvijek gledala kao most suradnje koji bi zapravo mogao zagovarati europske interese u Americi. To se značajno promijenilo u nekoliko momenata, ali ključni je kada je Trump komentirao određene stavove Pape. Zatim je Meloni stala iza Pape i tu je došlo do ozbiljnog sukoba, koji se onda nastavlja. To je na nekoj razini za koju u visokoj politici ne bi trebalo biti mjesta", kaže Bandov. 

"Bitno je i to da vidimo da odmak cijelog niza dosadašnjih saveznika američke administracije od američkih politika. To je ne samo pod utjecajem direktne osobnosti Trumpa, to je pitanje Grenlanda, trgovinskih carinskih sporova. Cijeli niz pitanja otvorio se između Amerike i Europe. Neupitno, oni političari koji bi zagovarali stajališta Amerike, vrlo teško bi prolazili na izborima u svojim zemljama i toga su svjesni", nastavlja profesor. 

'UDARIT ĆEMO JAČE' /

Trump zaprijetio Iranu novim napadima: 'Zaustavite svoje visoko plaćene predstavnike u Libanonu'

O ratu na Bliskom istoku 

Odgovorio je i misli li da je Trump završio rat na Bliskom istoku. "Rat naravno nije završen. Mi bismo svi voljeli da je, mogli bismo ući u to koji su razlozi - od ljudskih žrtva koje su se tamo događale i koje će se događati, do pitanja globalne ekonomije. Imamo cijeli niz razloga da želimo da rat što prije završi. Memorandum koji je potpisan nije zapravo sporazum o miru, nego primirju, ali čak ni kao takav ne funkcionira", tvrdi Bandov. 

"Definirao bih ga kao nacrt određenih želja, stavova jedne i druge strane, moguće malo više stavova Irana nego Amerike i još manje Izraela, koji je također jedan od aktera ratnih okolnosti na Bliskom istoku. Što slijedi? Vrlo vjerojatno pokušaj da se ipak postignu određeni razgovori, pa onda ako je moguće i određeni mir, barem smirivanje oružanih sukoba. Mislim da je Americi izrazito bitno otvaranje Hormuškog tjesnaca. S druge strane, Iranu je sigurno bitno da se omogući deblokada iranskih luka", nastavlja Bandov. 

"U Izraelu se memorandum tumači kao izrazito nepovoljan za izraelske interese. Vidi se kao ozbiljan pobjeda iranskog režima. Nisam potpuno siguran da je to baš ozbiljna pobjeda iranskog režima - to je samo papir, nisam siguran koliko će tinta vrijediti - ali ono što je bitno jest da je položaj izraelskog premijera Benjamina Netanyahua značajno ugrožen. Vidimo da oporba izrazito lupa po tom memorandumu. Kad gledate točku po točku, vidite da Izrael teško može sebe doživjeti kao pobjednika sukoba", zaključuje naš sugovornik.