Jeste li svjesni? Hrvatska je skuplja od Njemačke i Belgije: 'Ugroženi smo kao potrošači'

Dok hrvatske plaće i dalje zaostaju za europskim prosjekom, cijene hrane ga prestižu. Najnoviji podaci Eurostata pokazuju i da smo skuplji od Njemačke i Belgije te se cijenama približavamo Švedskoj. Svaki odlazak u trgovinu mali je test kućnog budžeta.

"Prije, kad si uzeo 200 kuna i došao u dućan, jedva si van izašao s dvije-tri torbe, a sad sa 100 eura – ništa! Skoro ništa! Nešto malo, kad je to sve 10 eura, 20 eura, 15 eura... i evo ti 100 eura, kao da ih nije nikada ni bilo", kaže Mira iz Kašina.

Da je hrana jeftinija u Belgiji, potvrđuje nam to i stručnjakinja za marketing koja se prije nekoliko mjeseci iz Zagreba preselila u Gent.

"Možeš pronaći kruh za manje od eura, nekih 80 centi. Što se tiče jaja, možete ih kupiti za 2,39 eura, i to 12 komada", kaže Lorena Ćurković, stručnjakinja za digitalni marketing.

Nije samo Belgija jeftinija od Hrvatske. Prema podacima Eurostata, manje za hranu izdvajaju i stanovnici Grčke te Njemačke, iako je hrana skuplja od prosjeka Europe i u tim zemljama. Skuplju hranu od hrvatske plaćaju građani Francuske, Finske, Austrije i Švicarske.

"Jednostavno smo postali uvoznici, ovisimo o trgovačkim lancima, a u konačnici, mi smo ovisnici o supermarketima koji drže 87 posto tržišta. To samo govori koliko smo kao potrošači ugroženi jer, unatoč Vladinim mjerama i ograničenim cijenama, mi i dalje plaćamo najviše cijene u Europskoj uniji", objašnjava Josip Kelemen, savjetnik potrošačke platforme "Halo, inspektore".

Bez obzira na to gdje nastaju veći troškovi u lancu opskrbe, oni se u pravilu prelijevaju na krajnjeg potrošača.

LAVINA REAKCIJA /

Hrvate isprovocirao račun iz Španjolske: Pazite što se tamo dobije za tri eura

"Europska komisija je u svojim komentarima i primjedbama na ostvarenje hrvatske ekonomske politike upozorila da se mora posvetiti dodatna pozornost odnosu sa supermarketima. To se svodi na pitanje transfernih cijena – odnosno koristi li netko monopolsku situaciju", kaže ekonomski analitičar Mladen Vedriš.

Po nekim cijenama smo ispod europskog prosjeka

Zanimljivo je da smo po cijenama u ugostiteljstvu ispod europskog prosjeka, i to sve više, pa se i sami ugostitelji šale na svoj račun. "Mi smo, izgleda, pojeftinili, sva ova upozoravanja Vlade su pogrešna. Trebamo dignuti cijene", kroz smijeh kaže Marin Medak iz Ceha ugostitelja.

Ugostitelji se, kaže, suočavaju s padom potražnje, najviše restorani, a to bi se moglo nastaviti ako cijene nastave rasti.

"Imate stalno rast cijena, primjerice svinjetine i junetine, raste pa pada. Sada je trenutno junetina skočila, dok su neke ostale namirnice možda i pale. Tu se stalno igraju cijene po tom pitanju", kaže Medak.

"Telekomunikacije – isto je pitanje. Tu nije monopol jer imate barem tri ozbiljne tvrtke koje to rade, ali pitanje je regulatorno, da vidite na koji način formiraju cijene", kaže Vedriš.

Teleoperateri kod nas sami formiraju cijene, ali uz regulatorni okvir HAKOM-a koji bi trebao štititi potrošače, ali i tržišno natjecanje, odakle kažu – reagiraju prema potrebi.

"U Hrvatskoj su u odnosu na prosjek EU cijene internet usluga u nepokretnoj mreži uvijek niže, osim kada se prodaje samostalno. Međutim, u Hrvatskoj se u pravilu usluga pristupa internetu u nepokretnoj mreži koristi u paketima s telefonskom uslugom ili uslugom naplatne televizije", stoji u priopćenju HAKOM-a.

Statistika Eurostata pokazuje i da smo po cijenama obrazovanja, zdravstva, ali i stanovanja - ispod europskog prosjeka.