Vlada cilja na trgovce, ali ekonomisti upozoravaju: 'Cijene će možda čak i rasti'

Trgovačke marže u Hrvatskoj više su nego u zapadnoj Europi, pokazuju podaci – na kruh i peciva dosežu oko 40 posto, na voće i povrće oko 30 posto, a na meso oko 23 posto. Zbog toga se ponovno otvara pitanje može li novi porez na ekstraprofit dovesti do smanjenja marži, a time i cijena.

Prema prijedlogu, tvrtke koje su u posljednje tri godine ostvarile prosječnu dobit, a ove godine je povećaju za više od 15 posto, na taj će 'ekstra profit' plaćati porez od 50 posto.

No stručnjaci upozoravaju da učinak mjere na cijene nije izvjestan. Poslovni savjetnik i bivši direktor trgovačkog lanca Dragan Munjiza smatra da će trgovci, umjesto snižavanja cijena, u slučaju manjeg profita reagirati njihovim povećanjem, pa mjera neće dovesti do pojeftinjenja.

Ekonomist Luka Brkić ističe i problem moguće manipulacije podacima o ekstraprofitu te upozorava da bi provedba mogla biti otežana bez jasnih kontrolnih mehanizama.

S druge strane, iz pekarske industrije poručuju da prostora za ekstraprofit zapravo nema. Predstavnica Žitozajednice Nada Barišić navodi da, unatoč rastu prihoda, dobit pada te da su marže u padu i u najvećim pekarskim tvrtkama.

Negativna poruka tvrtkama

Porez bi mogao obuhvatiti oko 1.740 srednjih i velikih poduzeća. Dio poslodavaca upozorava da se time može poslati negativna poruka tvrtkama koje ulažu u razvoj, zapošljavanje i produktivnost, a ne nužno u više marže.

Iz Hrvatske udruge poslodavaca poručuju da treba pažljivo razmotriti koje se tvrtke obuhvaćaju mjerom i na temelju kojih pokazatelja, kako se ne bi oštetio najproduktivniji dio gospodarstva.

Ekonomisti pritom naglašavaju da su učinci ovakvih mjera uglavnom kratkoročni te da se inflacija dugoročno može suzbiti tek jačanjem domaće proizvodnje i smanjenjem ovisnosti o uvozu.

Podsjetimo, prvi porez na ekstraprofit uveden je 2023. godine, ali bez značajnijeg učinka na cijene, pa se sada pokušava novi pristup.