Bivši predsjednik upozorio: 'Potrebno je iskreno raspraviti o partizanima'
Milan Kučan ističe da pomirba nije moguća bez pune istine te upozorava da političke stranke često povijest tumače kroz vlastite interese, a ne kroz nacionalni interes
Prvi predsjednik Republike Slovenije Milan Kučan, 35 godina nakon osamostaljenja, poručio je da je Slovenija tada kao ujedinjena zajednica uspjela odoljeti pritiscima, uključujući i onima međunarodne zajednice. Danas, međutim, smatra da takvu otpornost više nema jer je, kako upozorava, "podijeljena Slovenija lak plijen za strane interese". Zato poziva na prevladavanje društvenih podjela te smatra da ni razdoblje osamostaljenja ne bi trebalo stalno iznova politizirati i "okaljavati".
Kučan osamostaljenje Slovenije u intervjuu za slovensku novinsku agenciju STA opisuje kao "veličanstven događaj, jer je, u vrijeme neizvjesnog raspada Jugoslavije, prvi put u povijesti došlo do snažnijeg osjećaja zajedništva među Slovencima kao ljudskom, nacionalnom, građanskom i socijalnom zajednicom odgovornom za vlastitu budućnost.
Ističe da ga danas zabrinjava dramatična međunarodna situacija u kojoj su posebno ugroženi mali narodi.
"Bez svijesti da smo zajednica koja dijeli odgovornost za svoju budućnost ne vidim našu otpornost", poručio je.
Prema njegovim riječima, u svijetu se urušavaju temelji na kojima je nakon Drugog svjetskog rata izgrađen međunarodni poredak – međunarodno pravo, suverenitet država, njihova ravnopravnost i zajednička odgovornost za sudbinu čovječanstva. U takvim okolnostima posebno su ranjive male države poput Slovenije, čije su granice određene međunarodnim ugovorima.
Kučan problematičnim smatra ponovno otvaranje starih političkih podjela i stvaranje novih, posebno kada je riječ o odnosu prema politici izraelske vlade i ratu u Gazi.
"Ozbiljan je problem kada se vlada države čiji je narod i sam bio žrtva genocida danas proglašava prijateljskom, unatoč tome što provodi genocid. To predstavlja pokušaj promjene vrednovanja najtežih zločina koje čovjek može počiniti nad čovjekom, odnosno narod nad narodom", rekao je.
Posebno ga zabrinjava činjenica da slovenska vlada i predsjednica Republike Nataša Pirc Musar imaju različite stavove o vanjskoj politici, što smatra lošim za državu i njezinu otpornost. Predsjednicu je pritom branio istaknuvši da je bila među prvima koji su imali hrabrosti događaje u Gazi nazvati pravim imenom – genocidom.
'Treba iskreno raspraviti'
Kučan smatra da nema smisla ponovno otvarati neka povijesna pitanja, no ako se to već čini, potrebno je iskreno raspraviti i o odnosu prema partizanskom pokretu i kolaboraciji tijekom Drugog svjetskog rata. Ističe da pomirba nije moguća bez pune istine te upozorava da političke stranke često povijest tumače kroz vlastite interese, a ne kroz nacionalni interes.
Istodobno smatra da je slovensko civilno društvo i danas snažno te da upravo zato nekim političkim strukturama predstavlja prijetnju. Kritizirao je pokušaje njegova ušutkavanja i ocijenio da bi zakonsko kažnjavanje kritičara vlasti bilo "vrhunac izopačenosti".
Povodom 35. obljetnice slovenske državnosti građanima je poručio da vole svoju državu i da budu spremni učiniti nešto kako bi je sačuvali za buduće generacije.
"Ne dopustimo da nas podjele i nerealna obećanja odvedu na pogrešan put", poručio je.
Na pitanje ima li savjet za današnje političare, odgovorio je kako je njegov aktivni politički vijek završio.
"Moje političko djelovanje dio je mog identiteta i na njega sam ponosan", zaključio je Milan Kučan.