Janez Janša se vratio: Hoće li Slovenija umjesto Mađarske biti vođa 'neposlušnih' u EU?

Janez Janša je fenomen slovenske p

Imenovan 22. svibnja, već izaziva kontroverze. Između ostalog i oko odnosa prema nacističkim suradnicima koji su bez suđenja pogubljeni na kraju Drugog svjetskog rata ali i aktualnih, s poreznim rezovima za koje sindikati kažu da će dodatno obogatiti već bogate na štetu javnih službi.

Njegova desničarska Slovenska demokratska stranka (SDS) konstantno osvaja oko četvrtine glasova na parlamentarnim izborima. Štoviše, za razliku od stranaka lijevog centra, ona je trajna konstanta na slovenskoj političkoj sceni već više od tri desetljeća.

HOĆE LI POTRAJATI? /

Naši susjedi imaju novu vladu, ovo su ključni Janšini ljudi: 'Pružili smo ruku, ali...'

Izdržljivost i iskustvo

Ta kombinacija izdržljivosti, organizacije i iskustva bila je ključna da Janša formira novu vladajuću koaliciju, iako je SDS završio drugi iza stranke lijevog centra, Gibanja Svoboda, na ožujskim parlamentarnim izborima.

Postalo je očito da bivšem premijeru Robertu Golobu manjka talenta potrebnih kako bi sklopio dogovore koji bi ga zadržali na vlasti.

"Apsolutno je bio u poziciji izgraditi koaliciju lijevog centra i malo desnice, ali mu je nedostajalo vještina i sposobnosti da to učini“, kaže Ali Žerdin, urednik vikend-priloga najtiražnijeg slovenskog dnevnika, Delo.

"S druge strane imamo veterana slovenske politike, Janeza Janšu. On zna sve trikove kako izgraditi koaliciju potrebnu za vođenje Slovenije“, rekao je Žerdin za DW.

Foto: Neva Zganec/PIXSELL

Potpora krajnje desnice pali alarme

Sastav nove vlade, koju je slovenski parlament odobrio u četvrtak (4. lipnja), izazvao je mnogo čuđenja.

Konzervativna Nova Slovenija bila je uvijek izgledan partner u koaliciji predvođenoj Janšom. No Demokrati desni centar ranije su se odvojili od SDS-a i pokušali se predstaviti kao zasebna, umjerena opcija.

U međuvremenu, potpora krajnje desne populističke stranke Resnica zazvonila je za uzbunu u nekim krugovima.

Njezin čelnik, Zoran Stevanović, potpisao je obvezu da neće ući u vladu s Janšom na čelu, no prihvatio je potporu SDS-a da postane predsjednik parlamenta i uzvratio tako što je usmjerio svoje zastupnike da glasaju za Janšu kao premijera.

'TEK POČETAK' /

Janša preuzeo vlast u Sloveniji pa 'bocnuo Goloba': 'Popravit ćemo ono što je pošlo po zlu'

Kakav će utjecaj imati Resnica?

Nije jasno kakav bi utjecaj Resnica mogla imati na cjelokupnu politiku, iako postoji implicitna prijetnja da bi povukla potporu ako ne bi podržavala smjer nove vlade.

Sama stranka zagovara izrazito rubne politike: protive se cijepljenju, traže referendum o članstvu u NATO-u i šire skepsu prema Europskoj uniji.

Dodavanje tih stajališta Janšinom dugogodišnjem savezništvu s dugogodišnjim bivšim mađarskim premijerom Viktorom Orbanom postavlja pitanje hoće li Slovenija zamijeniti Mađarsku kao vodeću članicu "neposlušne skupine“ u EU-u. No novi ministar vanjskih poslova, Tone Kajzer, inzistira na tome da je stvarnost posve drukčija.

"Europska unija je baza slovenskog političkog, gospodarskog i ukupnog okruženja“, rekao je Kajzer za DW.

"Nema govora da bi Slovenija bila remetilački faktor ili nešto slično. A političke stranke koje čine jezgru koalicije na to su 150 posto jasno usmjerene. Moja prva putovanja bit će, naravno, našim europskim partnerima“, rekao je.

SKRIVIO SUDAR /

Hrvat (86) poginuo kraj Maribora! Vozio u krivom smjeru na autocesti

Politika podjela

Ali čak i ako nova vlada ne izazove mrštenje u Bruxellesu, malo je vjerojatno da će tako biti kod kuće.

Tijekom rasprave o potvrđivanju njegove vlade u četvrtak, Janša je inzistirao da želi "sustavan i dosadan mandat“.

No zakonodavstvo koje je nova administracija počela provlačiti kroz Državni zbor čak i prije nego što je službeno prisegnula pokazuje da je politika podjela i dalje sastavni dio Janšine taktike.

Omnibus-zakon koji uključuje kontroverzne porezne rezove razljutio je slovenske sindikate. Oni pokušavaju pokrenuti referendum o zakonodavstvu.

U međuvremenu, aktivisti za ljudska prava pozivaju na referendum o izmjenama Zakona o parlamentarnim istragama, za koje kažu da "otvaraju vrata uspostavi političke policije“.

Kontroverzni zakon

Još jedan sporni zakon predviđa ponovni pokop osoba ubijenih u poslijeratnim odmazdama, uključujući i one koji su kao nacistički suradnici pogubljeni bez suđenja.

Zakonom se predviđa njihov prijenos na najprestižnije groblje u Ljubljani. Uspostavio bi se i godišnji dan komemoracije za te "žrtve komunističkog nasilja“.

TRAJE OČEVID /

Teška nesreća na gradilištu u susjedstvu: Petero radnika prevezeno u bolnice nakon urušavanja skele

Ljubljanski gradonačelnik, Zoran Janković, inzistira da će pokušati blokirati planove. Kaže da se borci otpora koji su porazili nacizam i fašizam ne bi smjeli izjednačavati s ljudima koji su bili "zakleti nacisti".

Tone Kajzer, međutim, smatra da je ponovni pokop ispravni potez stvar.

"Mislim da je to temeljni civilizacijski fundament“, rekao je. "Svi ljudi koji su ubijeni zaslužuju imati grob. Ti ljudi nisu imali suđenje. Stoga je teško reći da su svi bili nacistički suradnici. Ovo je ideološka kulturna borba koju određene političke snage u Sloveniji žele koristiti za podjelu ljudi. Mi ćemo zatvoriti ovo poglavlje naše doista bolne i traumatične povijesti — ne vidim ništa kontroverzno u tome". 

Jesu li strahovi od polarizacije opravdani?

Janša je u svom prvom obraćanju parlamentu unaprijed bocnuo prosvjednike, rekavši da će o budućnosti odlučivati izabrana tijela, "a ne ulica, koja se proglašava glasom naroda, koja međutim nikada nije bila potvrđena nekim ispitivanjem".

No činjenica je da je prethodna Janšina administracija (2020.–2022.) praktički i prizivala prosvjede svojim napadima na civilno društvo, javne medije i imigraciju.

Ali Žerdin kaže da takve politike jednostavno ne odražavaju stavove većine Slovenaca: "Puno se govori u Sloveniji o dubokoj polarizaciji, ogromnom jazu između desnice i ljevice. Ali ako pogledate raspodjelu vrijednosti u Sloveniji, vidjet ćete da su one više-manje centrističke“, rekao je.

Ipak, naznake su da će nova vlada slijediti vlastiti put. Prva akcija nove administracije bila je uklanjanje palestinske zastave koja se od 2024. vijorila ispred glavne zgrade vlade. Istodobno je najavljeno otvaranje izraelskog veleposlanstva u Ljubljani.

Ovaj simbolični potez je odaslao jasni signal: Janez Janša se vratio, zaključuje DW. 

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!