SPF 50 nije ono što mislite: Evo koliko nas taj faktor zapravo štiti i koliko kreme treba mazati

Ljeto je stiglo, a s njime i visoke temperature, odlazak na more, kupanje i višesatni boravak na suncu. 

Iako umjereno izlaganje suncu ima pozitivne učinke na organizam, prije svega zbog stvaranja vitamina D, stručnjaci upozoravaju da pretjerano ultraljubičasto (UV) zračenje povećava rizik od opeklina, ubrzanog starenja kože i razvoja raka kože.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, čak četiri od pet slučajeva raka kože mogu se spriječiti odgovornim ponašanjem na suncu.

Na policama trgovina i ljekarni nalaze se deseci proizvoda s različitim zaštitnim faktorima, oznakama i tvrdnjama o zaštiti kože. 

No što zapravo znači SPF 15, 30 ili 50? Jesu li skuplji proizvodi odmah i bolji i možemo li se uz pomoć krema bezbrižno sunčati cijeli dan? 

Odgovore tražimo u RTL Detektoru, u razgovoru sa stručnjacima istražujemo koliko su kreme za sunčanje učinkovite, koliko nas štite od opeklina i štetnog UV zračenja te koje su najčešće pogreške zbog kojih zaštita često nije onakva kakvom je smatramo.

Od toga koliko pravilno koristimo kremu za sunčanje može ovisiti hoćemo li nakon dana na plaži završiti s opeklinama ili dugoročno povećati rizik od razvoja melanoma, jednog od najopasnijih oblika raka kože.

STRUČNJAKINJE OTKRIVAJU /

Samo 20 posto krema stvarno štiti od sunca? Ispitali smo koji SPF kupiti i koliko kreme staviti

Zašto je zaštita od sunca toliko važna?

Da zaštita od sunca nije samo pitanje estetike, nego i zdravlja, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ). U Hrvatskoj je 2023. dijagnosticirano 1.106 novih slučajeva melanoma kože, od čega 591 kod muškaraca i 515 kod žena. Stručnjaci upozoravaju da broj oboljelih posljednjih godina kontinuirano raste.

Iako je riječ o jednom od najagresivnijih oblika raka kože, više od 60 posto melanoma u Hrvatskoj otkriva se dok je bolest još lokalizirana, što značajno povećava mogućnost uspješnog liječenja. Zahvaljujući ranijem otkrivanju i napretku terapija, petogodišnje preživljenje oboljelih danas iznosi 85,8 posto. Detaljan izvještaj HZJZ o raku u Hrvatskoj može se vidjeti OVDJE

Dodatno, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC), tijekom 2022. godine u svijetu su zabilježena 331.722 nova slučaja melanoma, dok je od ove bolesti umrlo 58.667 ljudi.

Gotovo polovica svih slučajeva melanoma bilježi se u Europi, a najviše stope obolijevanja zabilježene su u Australiji i Novom Zelandu, regijama s izrazito visokim intenzitetom UV zračenja. Danas u svijetu više od 1,2 milijuna ljudi živi s dijagnozom melanoma. Detaljni podaci WHO o oboljenju od melanoma dostupni su OVDJE

"Budući da se velik dio slučajeva oboljenja od raka kože može povezati s pretjeranim izlaganjem UV zračenju, pravilna uporaba krema za sunčanje i izbjegavanje najjačeg sunca imaju važnu ulogu u smanjenju rizika od razvoja bolesti", upozoravaju stručnjaci iz HZJZ-a.

UVA i UVB zrake: Razlika koju je važno razumjeti

Dio sunčeve energije do Zemlje dolazi u obliku ultraljubičastog zračenja, a najveću opasnost za kožu predstavljaju UVA i UVB zrake.

"UVB zrake odgovorne su za akutne opekline od sunca i imaju kancerogeni učinak na koži, dok UVA zrake uzrokuju fotostarenje kože, ali također u određenoj mjeri pridonose razvoju raka kože", objašnjava specijalistica venerologije i dermatologije dr. Iva Blajić.

Drugim riječima, UVB zrake uglavnom oštećuju površinski sloj kože i uzrokuju opekline, dok UVA zrake prodiru dublje, ubrzavaju starenje kože, potiču nastanak bora i pigmentacijskih promjena te povećavaju rizik od razvoja raka kože.

Zato dermatolozi preporučuju da se pri kupnji provjeri štiti li proizvod i od UVA i od UVB zračenja jer zaštita samo od UVB zraka nije dovoljna za dugoročno očuvanje zdravlja kože.

Foto: Dr. Iva Blajić

Što zapravo znači SPF? Broj nije ono što većina misli

Na pakiranjima krema za sunčanje najčešće se nalaze oznake SPF 15, 30 ili 50, no mnogi ne znaju što one zapravo znače.

"SPF (Sun Protection Factor) oznaka je koja pokazuje stupanj zaštite kože od UV zračenja. Broj SPF-a govori kolika se količina UVB zraka odbija od kože. Primjerice, SPF 30 propušta približno jednu tridesetinu UVB zraka, dok ostatak blokira", objašnjava dr. Blajić.

Dodaje kako je važno znati da sam SPF ne govori ništa o zaštiti od UVA zraka: "Zato treba birati proizvode koji imaju oznaku da štite i od UVA i od UVB zračenja. Redovita primjena krema s višim SPF-om smanjuje rizik od opeklina, fotostarenja kože i razvoja raka kože."

Važno je razumjeti da broj na pakiranju ne raste proporcionalno razini zaštite.

SPF 15 apsorbira oko 93 posto UVB zraka, SPF 30 oko 97 posto, dok SPF 50 blokira približno 98 posto UVB zračenja. To znači da SPF 50 ne pruža dvostruko veću zaštitu od SPF-a 25 ili 30, ali upravo taj dodatni postotak zaštite može biti važan za osobe koje imaju povećan rizik od oštećenja kože.

"Preporučujemo SPF 50 ili 50+, neovisno o godišnjem dobu i aktivnostima na suncu. Posebno je važan za djecu, osobe svijetle puti i očiju, bolesnike s bolestima koje sunce pogoršava te osobe koje uzimaju lijekove koji povećavaju osjetljivost na sunčevo zračenje", kaže dr. Blajić.

Foto: AI

Najčešća pogreška: Koristimo premalo kreme

Najveća pogreška nije odabir pogrešnog zaštitnog faktora, nego način na koji koristimo kremu za sunčanje.

"Kremu za zaštitu od sunca potrebno je nanijeti 15 do 30 minuta prije izlaska na sunce. Većina ljudi koristi premalu količinu proizvoda zbog čega stvarna zaštita bude znatno niža od one navedene na pakiranju", upozorava dr. Blajić.

Prema preporukama HZJZ-a, za tijelo prosječne odrasle osobe potrebno je približno 30 do 35 mililitara proizvoda, odnosno količina koja odgovara jednoj punoj šaci. Za lice je potrebno otprilike pola čajne žličice proizvoda.

Ako nanesemo samo polovicu preporučene količine, stvarna zaštita može biti višestruko niža od one navedene na pakiranju. Upravo zato mnogi koji misle da su zaštićeni SPF-om 50 zapravo ne ostvaruju razinu zaštite koju očekuju.

Kremu treba nanovo nanositi svaka dva sata te nakon kupanja, znojenja ili brisanja ručnikom, čak i ako je proizvod označen kao vodootporan.

Foto: AI

Krema nije dozvola za cjelodnevno sunčanje

Jedna od najčešćih zabluda jest da uz visoki zaštitni faktor možemo na suncu biti koliko hoćemo. Stručnjaci upozoravaju da nijedna krema ne može potpuno blokirati UV zračenje.

"Ni jedan SPF nije stopostotna zaštita od sunca, pogotovo ako se nanese samo jednom tijekom cjelodnevnog boravka na otvorenom", upozorava dr. Blajić.

Dodaje kako se zaštita od sunca ne bi smjela svesti samo na nanošenje kreme.

"Uvijek savjetujemo nošenje zaštitne odjeće, šešira i sunčanih naočala s UV zaštitom te boravak u hladu kad god je to moguće, osobito između 11 i 17 sati", kaže.

Čak i kada je zaštita pravilno nanesena, dio UV zraka ipak dopire do kože. Dugotrajno izlaganje suncu uz stalno ponovno nanošenje kreme može stvoriti lažan osjećaj sigurnosti i povećati ukupnu količinu primljenog UV zračenja.

Dr. Blajić ističe da upravo zato dermatolozi preporučuju korištenje proizvoda sa SPF-om 50 ili 50+ uz redovito ponovno nanošenje nakon kupanja u moru, rijeci ili bazenu, osobito osobama svijetle puti i očiju koje lako izgore na suncu i teže tamne.

Sunce nije opasno samo ljeti

Mnogi kremu za sunčanje koriste samo tijekom vedrih ljetnih dana, no dermatolozi upozoravaju da UV zračenje ne nestaje kada se sunce sakrije iza oblaka.

Lagani oblaci propuštaju više od 90 posto UV zračenja pa opekline mogu nastati i kada se sunce ne vidi izravno.

Dodatni oprez potreban je uz more i bazene jer voda reflektira UV zrake i povećava izloženost kože, a UV zračenje prodire i kroz vodu pa smo mu izloženi čak i tijekom plivanja.

"UV zračenju izloženi smo tijekom cijele godine. Zato je dobro svako jutro nanijeti kremu sa zaštitnim faktorom na lice i dekolte, posebno ako ćemo dulje boraviti na otvorenom. Tako dugoročno čuvamo zdravlje kože, usporavamo njezino starenje i smanjujemo rizik od razvoja raka kože", ističe dr. Blajić.

Dječja koža pamti opekline

Djeca su među najosjetljivijim skupinama, a stručnjaci upozoravaju da je previše izlaganja suncu u djetinjstvu povezano s većim rizikom razvoja raka kože kad odrastu.

Bebe mlađe od šest mjeseci ne bi trebale biti izravno na suncu. Starija djeca trebala bi se zaštiti odjećom, boraviti u hladu i redovito mazati kremama za sunčanje.

Dr. Blajić kaže kako djecu treba zaštiti kremom s najvećim faktorom. 

"SPF 50 ili 50+ posebno preporučujemo djeci, osobama svijetle puti i očiju, bolesnicima s bolestima koje sunce pogoršava te osobama koje uzimaju lijekove koji povećavaju osjetljivost na sunčevo zračenje", pojašnjava.

Jesu li skuplje kreme stvarno bolje?

Razlike u cijeni proizvoda za zaštitu od sunca mogu biti velike, no viša cijena ne znači nužno i bolju zaštitu.

"Ako je proizvod registriran i ima deklarirani SPF, njegova osnovna zaštitna funkcija mora odgovarati navedenoj vrijednosti bez obzira na cijenu", objašnjava dr. Blajić.

Skuplji proizvodi često imaju ugodniju teksturu, lakše se razmazuju, manje su masni ili sadrže dodatne sastojke za njegu kože, no to ne znači da bolje štite od UV zračenja.

Ni između sprejeva, losiona, krema i fluida nema razlike u učinkovitosti ako se koriste pravilno.

"Najveći problem nije vrsta proizvoda, nego činjenica da ljudi, osobito kod sprejeva, nanesu premalu količinu pa zaštita bude slabija od očekivane", upozorava dermatologinja.

PODCAST BEZ UPUTNICE /

Dermatologinja o zabludama o koži i simptomima na koje moramo paziti: 'Najgore mi je kad čujem ovo'

Može li puder sa SPF-om zamijeniti kremu?

Sve više pudera, toniranih krema i drugih proizvoda dekorativne kozmetike sadrži zaštitni faktor, no dermatolozi upozoravaju da oni ne mogu zamijeniti klasične proizvode za zaštitu od sunca.

"Takvi proizvodi mogu doprinijeti zaštiti kože, ali sami po sebi najčešće nisu dovoljni jer ih nanosimo u znatno manjoj količini nego što je potrebno za postizanje deklariranog SPF-a", kaže dr. Blajić.

Dermatolozi preporučuju da se najprije nanese krema za zaštitu od sunca, a tek potom dekorativna kozmetika.

"SPF u šminki treba promatrati kao dodatni sloj zaštite, a ne kao zamjenu za kvalitetan fotozaštitni proizvod", ističe.

Krema nije dovoljna sama po sebi

Kreme za sunčanje važan su dio zaštite kože, ali same po sebi nisu dovoljne. Prava zaštita od sunca podrazumijeva odgovorno ponašanje, izbjegavanje dugotrajnog izlaganja UV zračenju te pravilnu i redovitu primjenu proizvoda sa zaštitnim faktorom.

Podaci HZJZ-a pokazuju da se u Hrvatskoj svake godine dijagnosticira više od tisuću novih slučajeva melanoma, zbog čega stručnjaci upozoravaju da zaštita od sunca nije samo pitanje ljepote, nego i dugoročnog očuvanja zdravlja.

"Krema za sunčanje nije dozvola za cjelodnevno sunčanje. Najbolju zaštitu pruža kombinacija kvalitetnog SPF-a, pravilnog nanošenja, redovitog obnavljanja zaštite i odgovornog ponašanja na suncu", zaključuje dr. Iva Blajić.

"Europski parlament ne snosi nikakvu odgovornost za stavove i sadržaj objavljen u okviru projekta koji sufinancira Europska unija, jer su oni isključivo u nadležnosti autora".  

Foto: RTL