Šarena osvježenja koja djeca obožavaju su opasna? Istražili smo što se krije iza uzbune
Europski stručnjaci upozorili su na moguće zdravstvene rizike popularnih slushy napitaka za djecu. Istražili smo što je glicerol, kakve tegobe može izazvati te jesu li slični slučajevi zabilježeni i u Hrvatskoj
Plavi, žuti, narančasti - svih boja i okusa. Ima li što bolje od šarenog, ledenog osvježenja u čaši na vrući ljetni dan, kada se znoj slijeva niz čelo, a sladoled bi se otopio dok kažete keks?
Slushy napitke sigurno ste viđali u trgovinama, u kinima, na plažama. Rade se od aromatiziranog leda i pića koji su godinama popularni u Americi i Kanadi, a posljednjih godina ih sve češće viđamo i kod nas. Djeca ih obožavaju zbog zabavnog izgleda, jarkih boja i intenzivnih okusa.
Iako se čine kao savršeno ljetno osvježenje i dobra alternativa sladoledu, možda ipak nisu tako bezazleni. Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) prošloga je mjeseca upozorila na moguće zdravstvene rizike slushy napitaka kod male djece. Navode da se mogu javiti glavobolje, mučnina i povraćanje, a u rijetkim slučajevima ozbiljniji simptomi poput šoka, niske razine šećera u krvi i gubitka svijesti.
U središtu pozornosti se našao sastojak koji ovim napicima daje prepoznatljiv ledeni i kašasti izgled. Iako glicerol sam se sebi nije štetan, postoji zabrinutost stručnjake brine kako veće količine tog aditiva iz ledenih napitala mogu utjecati na mališane.
Koliko je zapravo opasan i može li naštetiti vašem djetetu ako ga tijekom ljetne igre ili dana na plaži poželi popiti? RTL Detektor istražio je što je glicerol, kakve posljedice može imati na zdravlje i jesu li se kod djece u Hrvatskoj pojavile tegobe nakon što su ih konzumirali.
Uzrokuju glavobolje, mučninu, nesvjesticu?
Glicerol (E 422) nije novost. Taj aditiv, koji je odobrila Europska unija, često se koristi kako bi se smanjila količina šećera u pićima. U aromatiziranim pićima dopušten je u takozvanim "quantum satis" količinama, što jednostavno znači - koliko je potrebno.
To znači da nije propisana maksimalna količina glicerola. Umjesto toga, proizvođači ga smiju koristiti u skladu s dobrom proizvođačkom praksom, odnosno samo onoliko koliko je potrebno za postizanje željenog učinka i pod uvjetom da se potrošače ne dovodi u zabludu.
Unatoč tome, neke su zemlje zbog mogućih rizika uvele dodatna ograničenja i upozorenja za roditelje.
Nakon izvješća EFSA-e, Irska agencija za sigurnost hrane preporučila je da djeca mlađa od deset godina ne konzumiraju ledene napitke koji sadrže glicerol zbog mogućih nuspojava.
"Konzumacija ledenih napitaka koji sadrže glicerol kod djece u dobi od deset godina i mlađe može uzrokovati glavobolje, mučninu i povraćanje. U rijetkim slučajevima to može potencijalno dovesti do teških simptoma poput šoka, hipoglikemije (niskog šećera u krvi) i gubitka svijesti", naveo je izvršni direktor FSAI-a Greg Dempsey.
Škotska je otišla korak dalje. Ondje preporučuju da djeca mlađa od sedam godina uopće ne piju ovakve napitke, dok se djeci djeci između sedam i deset godina savjetuju da ne konzumiraju više od 350 mililitara dnevno.
Ipak, roditelje može umiriti podatak da djeca starija od sedam godina uglavnom ne bi trebala imati negativne posljedice nakon jednog slushy napitka dnevno. Naime, učinci glicerola povezani su s tjelesnom težinom, pa su manja djeca osjetljivija na njegove učinke.
Procjena rizika
A kako je krenula cijela uzbuna?
Akutna referentna doza (ARfD) za glicerol iznosi 125 miligrama po kilogramu tjelesne težine za jednokratnu konzumaciju. Budući da su zabilježeni slučajevi prekoračenja te granice, Europska komisija zatražila je od EFSA-e procjenu izloženosti glicerolu iz slushy napitaka i dealkoholiziranih vina.
"Djeca su posebno osjetljiva skupina zbog jer zbog niže tjelesne mase već relativno malom količinom proizvoda mogu prekoračiti tu dozu. Prijavljene razine upotrebe glicerola iznose do 20 000 mg/l, a rezultati analiza upućuju i na koncentracije do 50 000 mg/l", pojašnjavaju nam iz Ministarstva zdravstva.
U svom izvješću EFSA se osvrće i na upozorenja medicinskih stručnjaka koji su proučavali slučajeve djece koja su se razboljela nakon konzumacije ledenih napitaka.
Tako se u radu Brothwella i suradnika, koji obuhvaća razdoblje od 2009. do 2024. godine, navodi 21 slučaj djece iz Ujedinjenog Kraljevstva i Irske koja su razvila simptome unutar sat vremena nakon konzumacije slushy napitaka. Djeca su bila u dobi između dvije i gotovo sedam godina.
Najčešće tegobe bile su gubitak svijesti, hipoglikemija, odnosno niska razina šećera u krvi, te metabolička acidoza.
Jesu li zabilježeni slučajevi u Hrvatskoj?
Zanimalo nas je jesu li slični slučajevi zabilježeni i u Hrvatskoj te postoje li posebna pravila za označavanje proizvoda koji sadrže glicerol.
Iz Ministarstva zdravstva kažu da nemaju podatke o hospitalizacijama ili traženju liječničke pomoći povezanima s glicerolom iz slushy napitaka. Slično navode i iz Državnog inspektorata. Kažu da nisu zaprimili prijave potrošača ni zdravstvenih ustanova vezane uz konzumaciju ovih napitaka, kao ni službene preporuke o posebnim mjerama koje bi trebalo poduzeti. "Naglašavamo da Državni inspektorat redovito provodi službene kontrole i prati sve aktualnosti te ako se donose odluka o ograničenju uporabe aditiva E 422 ista će sprovesti nadležne inspekcije Državnog inspektorata", ističu u odgovoru.
Dodaju i da trenutačno ne postoje dodatni zahtjevi za označavanje proizvoda koji sadrže ovaj aditiv.
Da upozorenje Europske agencija za sigurnost hrane treba shvatiti ozbiljno, smatra i hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan. Ona zagovara uvođenje jasno vidljivih upozorenja na slushy napicima koji sadrže glicerol te najavljuje da će od Europske komisije zatražiti očitovanje o cijeloj situaciji i mogućim daljnjim koracima.
Borzan traži jasna upozorenja
"Sigurnost djeca mora biti prioritet. Ovo pitanje nadilazi same slushy napitke i otvara širu temu kako EU regulira proizvode koji su atraktivni djeci, ali potencijalno štetni u određenim okolnostima", naglašava Borzan.
Iako EU ima propise koji uređuju uporabu aditiva, ne postoje obveze dodatnog upozoravanja za neke skupine potrošača, uključujući djecu. Borzan to vidi kao jednu od slabosti postojećeg sustava, koji nedovoljno uzima u obzir ranjive skupine i specifične načine konzumacije određenih sastojaka.
"Ovo se izravno nadovezuje na napore koje sam godinama ulagala oko regulacije proizvoda usmjerenih na djecu, uključujući i nedavnu zabranu prodaje energetskih pića maloljetnicima u Hrvatskoj. Na tome sam radila radila gotovo deset godina kako bi se zaštitili najmlađi od proizvoda koji, iako legalni, mogu imati štetne posljedice po zdravlje ako se konzumiraju u ranoj dobi ili u većim količinama. Slushy napici s glicerolom predstavljaju sličan izazov, proizvod je dopušten, ali način konzumacije i ciljana skupina otvaraju ozbiljna pitanja sigurnosti", ističe Borzan, inače stalna izvjestiteljica za sigurnost hrane u EU parlamentu.
Dodaje da iskustvo s energetskim pićima pokazuje da su ciljane mjere, poput dobnih ograničenja, opravdane kada postoji rizik za zdravlje djece. Ističe i da roditelji imaju pravo na jasne i razumljive informacije kako bi mogli donijeti odluku o tome što je prikladno za njihovu djecu.
S obzirom na znanstveno mišljenje EFSA-e, preporučuje se da određivanje maksimalne dopuštene količine glicerola u pićima, pa i slushy napicima. Stoga se uskoro može očekivati i prijedlog izmjene uredbe EU-a oko ovog aditiva.
"Europski parlament ne snosi nikakvu odgovornost za stavove i sadržaj objavljen u okviru projekta koji sufinancira Europska unija, jer su oni isključivo u nadležnosti autora".