Tko je pokrenuo tradiciju vožnje relija u Monte Carlu prije 104 godine?
Kada se spomene Monako, prve asocijacije su luksuz i automobili. Ulična utrka Formule 1 i legendarni Reli Monte Carlo dragulji su u kruni motorsporta, duboko utkani u identitet kneževine
Iako se često percipiraju kao dio iste priče, njihov nastanak krije dvije različite vizije, potaknute od strane dva različita kneza, i vođene potpuno drugačijim ambicijama
Počeci na dva kotača i vizija kneza Alberta I.
Priča počinje krajem 19. stoljeća, kada je 1890. osnovan biciklistički klub 'Sport Vélocipédique Monégasque'. S pojavom automobila, fokus se brzo promijenio. Ključnu ulogu odigrao je knez Albert I., vladar s vizijom modernizacije. Na njegov poticaj, klub je 1909. počeo planirati međunarodni događaj čiji je cilj bio promocija Monaka kao elitne turističke destinacije. Tako je u siječnju 1911. održan prvi Reli Monte Carlo. Koncept je bio jedinstven: natjecatelji su kretali iz različitih europskih gradova prema Monte Carlu. Pobjednika nije određivala samo brzina; ocjenjivala se i elegancija automobila, udobnost putnika te stanje vozila.
Novi knez, novi izazov
Nakon Prvog svjetskog rata i stanke u natjecanjima, na prijestolje 1922. dolazi knez Louis II. Strast za automobilizmom u kneževini nije jenjavala. Klub se 1925. godine konačno posvetio isključivo automobilima i dobio svoje današnje ime: Automobile Club de Monaco (ACM). Unatoč uspjehu relija, ACM se suočio s velikom preprekom. Kada su zatražili članstvo u međunarodnoj automobilističkoj asocijaciji AIACR (preteči današnje FIA-e) kao punopravni nacionalni klub, bili su odbijeni. Razlog je bio jednostavan, ali poražavajuć: nijedan sportski događaj pod njihovom organizacijom nije se u cijelosti održavao unutar granica Monaka. Reli je, po svojoj prirodi, bio paneuropski događaj koji je u kneževini samo završavao.
Rješenje koje je stvorilo legendu
Tu na scenu stupa Antony Noghès, sin tadašnjeg predsjednika kluba. Frustriran odbijenicom, ali pun entuzijazma, Noghès je došao na ideju koja se činila nemogućom: organizirati utrku na samim ulicama Monte Carla. Detaljno je osmislio stazu, analizirao tehničke prepreke i, što je najvažnije, potražio savjet stručnjaka. Legendarni monegaški vozač Louis Chiron pomogao mu je sa sportskog aspekta, dok je tehničku podršku pružio Jacques Taffe. Projekt je dobio i podršku kneza Louisa II., a Noghès je uspio osigurati i financije. AIACR je bio impresioniran. U listopadu 1928. priznali su ACM kao nacionalni klub, a 14. travnja 1929. godine održana je prva Velika nagrada Monaka. Pobijedio je William Grover-Williams u Bugattiju, a svijet je dobio jednu od najprestižnijih i najzahtjevnijih utrka u povijesti.
Tako je Monako, zahvaljujući dvjema različitim kneževskim erama, dobio svoja dva sportska simbola. Reli, rođen iz vizije kneza Alberta I. da privuče europsku elitu, i Velika nagrada, nastala iz prkosa pod pokroviteljstvom kneza Louisa II. kako bi se zadovoljili birokratski zahtjevi. Iako različitih korijena, oba događaja danas predstavljaju vrhunac automobilizma i duh kneževine. Njihova ostavština živi kroz rad ACM-a, koji nastavlja organizirati utrke čuvajući plamen vizionara s početka 20. stoljeća.
Utkre Formule 1, Formule 2 i Formule 3 gledaj od 26.6. do 28.6. uživo iz Austrije na platformi Voyo.