Liječnici upozorili na probleme sa spavanjem: 'Ta su djeca izložena velikom riziku'
Uspostavljanje zdravih navika spavanja od najranije dobi predstavlja ključan preventivni alat za zaštitu dugoročnog mentalnog zdravlja djece
Poboljšanje rutina spavanja u djetinjstvu može značajno pridonijeti smanjenju dugoročnih rizika za mentalno zdravlje bez potrebe za medicinskom intervencijom, poručuju stručnjaci, a najnovija istraživanja otkrivaju i biološke procese koji stoje iza te veze.
Djeca s lošim navikama spavanja izložena su znatno većem riziku od razvoja depresije u tinejdžerskoj dobi, pokazala je nova opsežna studija sa Sveučilišta u Birminghamu. Istraživanje naglašava važnost uspostavljanja zdravih rutina od najranije dobi kao ključnog alata za prevenciju kasnijih mentalnih poteškoća, piše People.
Dugoročne posljedice lošeg sna
Akademski tim analizirao je podatke više od 15.000 djece, prikupljene u sklopu studije "Djeca 90-ih". Znanstvenici su pratili trajanje sna sudionika u različitim fazama odrastanja: kao bebe u dobi od šest, 18 i 30 mjeseci, a zatim i kroz djetinjstvo u dobi od od tri, četiri do pet, pet do šest i šest do osam godina.
Isti sudionici kasnije su, u dobi od 12,5 do 22 godine, ispunjavali upitnike o simptomima depresije. Rezultati su pokazali jasnu povezanost. Tim je utvrdio da su djeca koja su u razdoblju od šestog mjeseca do sedme godine života imala ustrajno kraće obrasce spavanja imala dvostruko veću vjerojatnost da će prijaviti visoke razine depresije između 13. i 22. godine. Ovo je prva studija koja je pokazala štetan učinak kronično kraćeg noćnog sna od najranije dobi na teže i trajnije oblike depresivnih simptoma u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi.
"Otkrili smo da je mali broj djece koja su trajno kraće spavala tijekom djetinjstva imao povećan rizik od razvoja depresije tijekom adolescencije. Udvostručenje izgleda može zvučati puno, ali vidjeli smo da su trajni problemi sa spavanjem pogodili samo mali broj djece koja su sudjelovala u istraživanju te da je i dalje samo mali postotak te djece kasnije iskusio trajne simptome depresije", izjavila je dr. Isabel Morales-Muñoz, glavna autorica studije.
Upalni procesi kao mogući okidač
Istraživački tim također je proučavao ulogu koju upalni procesi u tijelu mogu imati u povezivanju lošeg sna s kasnijom depresijom. Otkrili su da jedan upalni marker, poznat kao interleukin-6 (IL-6), "može imati određenu ulogu", dok drugi marker (CRP), koji ukazuje na nakupljanje kronične upale, nije pokazao povezanost.
"Nalazi pokazuju da kronično loš san može doprinijeti dugoročnim poteškoćama s mentalnim zdravljem putem bioloških puteva, uključujući upalu. Međutim, poboljšanja u ponašanju vezanom za spavanje i večernjim rutinama mogu prekinuti ovaj učinak", objasnila je dr. Rebekah Amos, koautorica studije.
Ovi nalazi dolaze u vrijeme kada stručnjaci upozoravaju na sve veću prevalenciju nedostatka sna među mladima. Istraživanja pokazuju da čak tri od četiri tinejdžera ne spavaju preporučenih osam do deset sati, što predstavlja ozbiljan javnozdravstveni problem. Biološki, tijekom puberteta dolazi do pomaka u unutarnjem satu tijela, zbog čega tinejdžeri prirodno postaju "noćne ptice". Taj je ritam često u sukobu sa školskim obvezama koje zahtijevaju rano ustajanje, što rezultira ciklusom umora i stresa.
Preventiva jednostavnija od liječenja
Ključna poruka studije jest da je san "faktor koji se može mijenjati". To znači da je moguće utjecati na kvalitetu i trajanje sna te time izravno smanjiti navedeni rizik. Dr. Morales-Muñoz naglašava da je poboljšanje sna nešto što se može postići bez medicinskih intervencija.
"Napori usmjereni na rješavanje trajnog nedostatka sna tijekom djetinjstva imat će niz prednosti, uključujući i smanjenje potencijalnih rizika za mentalno zdravlje", dodala je.
Roditeljima se savjetuje poticanje ranijeg i dosljednog vremena odlaska na spavanje, smanjenje vremena provedenog pred ekranima prije spavanja, osiguravanje dovoljne fizičke aktivnosti tijekom dana te stvaranje mirnog i ugodnog okruženja za spavanje.
"Znam da te prilagodbe ponekad nisu lake, ali su često lakše od liječenja emocionalnih simptoma", zaključila je dr. Morales-Muñoz.
POGLEDAJTE GALERIJU