Neurolog objašnjava: 'Ovaj hobi jedan je od najboljih za vaš mozak'

Neurolog ističe kako je aktivno bavljenje glazbom jedna od najučinkovitijih aktivnosti za očuvanje i unaprjeđenje funkcija mozga.  Važnost održavanja mentalne aktivnosti široko je prepoznata. Aktivnosti poput rješavanja zagonetki, čitanja ili učenja stranih jezika dokazano pridonose smanjenju rizika od kognitivnog pada i razvoja demencije. U tom kontekstu, glazba zauzima posebno mjesto.

No, kako ističu stručnjaci, korist ne proizlazi isključivo iz pasivnog slušanja. Mnogo veći učinak postiže se aktivnim sudjelovanjem – učenjem sviranja instrumenta, pjevanjem ili plesom, piše Mirror.

Glazba pozitivno utječe na mozak

U objavi na TikTok-u, neurolog dr. Baibing Chen, poznatiji kao Dr. Bing, dodatno je pojasnio ovu tvrdnju: "Neuroznanost pokazuje da glazba može biti jedna od najboljih stvari za vaš mozak."

Pritom upozorava kako sama činjenica da je glazba korisna ne znači da će pasivno slušanje dovesti do značajnih promjena: "Svi govore da je glazba dobra za mozak, no kada bi to bilo dovoljno, svatko tko sluša glazbu bio bi genij."

Ključna razlika, naglašava, leži u razini angažmana. "Najveće koristi za mozak ne proizlaze iz pasivnog slušanja, već iz aktivnog sudjelovanja u glazbi", dodaje.

OVO OBEĆAVA /

Razina jednog vitamina možda utječe na rizik od demencije: 'Faktor koji se može liječiti'

Aktivnosti poput pjevanja, sviranja ili plesanja istodobno aktiviraju više moždanih sustava što doprinosi jačanju neuronskih veza i povećanju plastičnosti mozga. Znanstveni dokazi dodatno podupiru ove tvrdnje. Istraživanja pokazuju da glazbena edukacija može dovesti do strukturnih promjena u mozgu. Kod glazbenika se često bilježi snažnija povezanost između lijeve i desne hemisfere putem corpus callosuma.

Ipak, stručnjaci naglašavaju kako nije nužno postati glazbenik kako bi se ostvarile koristi. Važno je na koji se način glazba koristi. Aktivnosti koje predstavljaju izazov – poput učenja novog instrumenta, plesanja uz složenije ritmove ili pjevanja u zboru – zahtijevaju pažnju, pamćenje i koordinaciju.

S druge strane, pasivno slušanje glazbe, primjerice tijekom korištenja mobilnog uređaja ili vožnje, ne zahtijeva značajniji mentalni napor i stoga donosi ograničene koristi.

Foto: Shutterstock

Značajna uloga u starijoj dobi

Iako glazba sama po sebi ima pozitivan učinak, najveće prednosti za mozak ostvaruju se aktivnim sudjelovanjem. Ove tvrdnje potvrđuje i istraživanje objavljeno 2023. godine u znanstvenom časopisu NeuroImage: Reports. Studija je pokazala da slušanje glazbe i sviranje instrumenta mogu pridonijeti očuvanju kognitivnih sposobnosti u starijoj životnoj dobi.

NASLJEDNI POREMEĆAJ /

Liječnik Bekić o sindromu za koji mnogi niti ne znaju da ga imaju: 'Češće zahvaća muškarce'

U istraživanju je sudjelovalo 132 zdravih umirovljenika u dobi od 62 do 78 godina, koji prethodno nisu imali značajnije glazbeno obrazovanje. Tijekom šest mjeseci sudionici su pohađali programe učenja klavira i razvijanja glazbene percepcije.

Rezultati su pokazali da takve aktivnosti potiču plastičnost mozga, povećavaju volumen sive tvari te poboljšavaju radnu memoriju. Zabilježeno je i povećanje sive tvari u više regija mozga povezanih s višim kognitivnim funkcijama, uključujući dijelove malog mozga.

Sudionici su ostvarili prosječno poboljšanje rezultata od šest posto, a taj je napredak bio izravno povezan s promjenama u plastičnosti mozga. Nalazi istraživanja dodatno potvrđuju kako aktivno bavljenje glazbom može imati značajnu ulogu u očuvanju mentalnog zdravlja i kognitivnih sposobnosti u starijoj dobi.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE GALERIJU

NEVIDLJIVE SILE /

Iznenađujući načini na koje hormoni oblikuju naš život: Uzrok su mnogih skrivenih stanja

POGLEDAJTE VIDEO: Ugledni ginekolog: 'Prvi put u povijesti imamo cjepivo protiv raka. To je evolucijski uspjeh'